BETA

Na današnji dan 3. avgust

Na današnji dan 3. avgust


Dogodilo se
| 03.08.2023

|
access_time
08:45

Na današnji dan 3. avgusta 1884. godine završen je železnički most u Beogradu na reci Savi, a narednog meseca puštena je u saobraćaj pruga Zemun-Beograd. Most je razaran u oba svetska rata i potom obnavljan.

1347 – Engleski kralj Edvard Treći (Edward) je u Stogodišnjem ratu zauzeo francuski grad Kale koji je ostao pod engleskom vlašću do 1558.

1460 – Škotskog kralja Džejmsa Drugog (James), koga su savremenici nazivali “Džejms gnevnog lica”, ubili su Englezi tokom opsade zamka Roksburg.

1492 – Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo) isplovio je na brodu “Santa Marija” iz španske luke Palos de la Frontera na prvo putovanje prema zapadu na kojem je otkrio Ameriku.

1571 – Turci su, nakon 11-mesečne opsade, zauzeli grad Famagustu na Kipru i izvršili masakr stanovništva.

1675 – Francuzi su pobedili holandsku i špansku flotu kod Palerma i zauzeli Siciliju.

1770 – Rođen je Fridrih Vilhelm Treći, pruski kralj od 1797. do 1840. Izgubivši rat s Napoleonovom vojskom bio je prisiljen Tilzitskim mirom (1807) da Napoleonu preda gotovo pola države. Jedan je od potpisnika saveza Sveta alijansa koji su, posle Napoleonovog pada, sklopile Rusija, Pruska i Austrija.

1778 – U Milanu je otvorena operska kuća Skala (Teatro alla Scala) delo arhitekte Đuzepea Pjermarinija (Giuseppe Piermarini).

1858 – Engleski istraživač Džon Spik (John Speake) otkrio je jezero Viktorija, izvorište reke Nil.

1872 – Rođen je Hakon Sedmi (Haakon), norveški kralj od 1905. do smrti 1957. Odbijanjem da abdicira podstakao je svoj narod da organizuju pokret otpora nemačkoj okupaciji u Drugom svetskom ratu.

1881 – Britanske trupe okupirale su egipatski grad Suec, što je Velikoj Britaniji omogućilo da 1883. postane vlasnica čitave zone Sueckog kanala.

1903 – Rođen je tunižanski državnik Habib Ben Ali Burgiba (Bourguiba), vođa borbe za nezavisnost i prvi predsednik Tunisa od 1957. Za doživotnog predsednika proglašen je 1975, ali je u državnom udaru 1987. zbačen s vlasti.

1904 – Britanci su napali Tibet i zauzeli glavni grad Lasu, a verski vođa Dalaj Lama je pobegao u Urgu (Ulan Bator).

1904 – S Volujice, brda iznad Bara, prvi put su emitovani radio talasi na Balkanskom poluostrvu. Puštanju u rad radio-telegrafske stanice prisustvovalo je više hiljada gostiju i zvanica, među kojima knjaz Nikola i Guljelmo Markoni (Guglielmo Marconi), jedan od pronalazača bežične telegrafije.

1914 – Nemačka je objavila rat Francuskoj, Belgija je odbacila zahtev Nemačke da njene trupe uđu u tu zemlju, a Velika Britanija je upozorila Nemačku da bi invazija na Belgiju značila opšti rat u Evropi.

1924 – Umro je engleski pisac poljskog porekla Džozef Konrad (Joseph Conrad), autor pomorskih priča i romana (“Lord Džim”, “Nostromo”, “Srce tame”, “Tajfun”).

1936. – Američki atletičar Džesi Ovens (Jesse Owens) je skokom u dalj od 8,06 metara osvojio prvu od četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu.

1940 – Litvanija je formalno postala deo SSSR pod nazivom Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika.

1954 – Umrla je Gabrijel Kolet (Gabrielle Colette), jedna od najpopularnijih francuskih književnica
1940-tih godina. Bila je članica Akademije Gonkur i Belgijske kraljevske akademije, a 1953. postala je oficir Legije časti.

1958 – Američka atomska podmornica “Nautilus” je pod komandom Vilijama Andersona (William) prva prošla ispod ledenog pokrivača Severnog pola.

1977 – Umro je kiparski arhiepiskop Makarios, vodja pokreta za nezavisnost od Velike Britanije i prvi predsednik Kipra od 1960. do smrti. Bio je i jedan od istaknutih lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1996 – UN su saopštile da je vojska plemena Tutsi u Burundiju pobila hiljade civila plemena Hutu u seriji pokolja između aprila i jula.

2001 – U Beogradu je ubijen bivši pripadnik Službe državne bezbednosti Momir Gavrilović, što je dovelo do najteže političke krize u Demokratskoj opoziciji Srbije od njenog dolaska na vlast oktobra
2000, kada je na izborima srušila desetogodišnji režim Slobodana Miloševića.

2002 – Predsednik Vlade Srbije Zoran Đinđić primio je u Pragu (Češka) nagradu Fondacije Polak za doprinos razvoju demokratije u Srbiji.

2005 – Američki astronaut Stiv Robinson je na svemirskom brodu “Diskaveri”, lansiranom 26. jula, obavio prvu popravku u svemiru.

2008. – Umro je ruski pisac, nobelovac i jedan od najpoznatijih sovjetskih disidenata Aleksandar Solženjicin. Zbog kritika Staljinovog režima u delima o zatvorima za sovjetske građane – gulazima,
1974. mu je oduzeto državljanstvo, nakon čega je proteran. U Rusiju se vratio posle raspada SSSR. Najpoznatija dela “Arhipelag GULAG”, “Prvi krug”, “Jedan dan u životu Ivana Denisoviča”, “Odeljenje za rak”, “Crveni točak” i “200 godina zajedno”.

2011 – Umro je ruski pijanista Nikolaj Petrov, profesor Konzervatorijuma u Moskvi.

2014 – U zemljotresu u kineskoj provinciji Junan poginulo je 615 osoba, dok je 3.143 povređeno.

2019 – U oružanom napadu u tržnom centru u gradu El Paso, savezna američka država Teksas, ubijeno je 20 osoba, napadač je uhapšen i osumnjičen za rasistički zločin.

Teme